ODGOVORNOST ZA ŠTETU OD VAKCINA U ZAKONODAVSTVU BOSNE I HERCEGOVINE
Bočna strana članka
Glavni sadržaj članka
Apstrakt
U radu se analizi podvrgava pravni okvir za obeštećenje oštećenih vakcinisanih u Bosni i Hercegovini, zateknut u trenutku proglašenja pandemije Covid–19 i tokom njenog trajanja. Primarni cilj takve analize jeste ukazivanje na to da su postojeća rješenja neadekvatna da odgovore na eventualne odštetne zahtjeve oštećenih usljed vakcinacije različitim vakcinama, uključujući i trenutno još uvijek samo preporučenu vakcinu protiv bolesti Covid-19. Uprkos činjenici da je Bosna i Hercegovina država u kojoj je vakcinacija protiv određenih zaraznih bolesti obligatorna, obeštećenje vakcinisanih trenutno je moguće samo u okviru sistema građanskopravne odgovornosti. Iz tog će razloga predmetom analize biti primarno rješenja sadržana u entitetskim Zakonima o obligacionim odnosima, kao i njihova usklađenost s normativima postavljenim Direktivom 85/374/EEZ, uz osvrt na posebne propise u oblasti zaštite od zaraznih bolesti i prava pacijenata. Kako su takvi klasični putevi obeštećenja oštećenih od vakcina i u Bosni i Hercegovini tradicionalno dugotrajni, komplicirani i skupi, pa je pred bosanskohercegovačim sudovima u ovoj oblasti vrlo malo pokrenutih postupaka, u radu se promišlja o alternativama koje postoje i funkcioniraju u uporednom pravu, koje bi bile prihvatljive u Bosni i Hercegovini, vodeći računa i o specifičnostima njene administrativno-teritorijalne organizacije. Zaključno, jasno se prepoznaje nužnost da se u Bosni i Hercegovini u uslovima preporučene vakcinacije protiv bolesti Covid–19 što hitnije aktualizira pravni okvir koji bi omogućio jednostavnije i brže ostvarenje prava na naknadu štete koju vakcinisani pretrpe usljed vakcinacije. Tek osiguranjem prava na adekvatno i brzo obeštećenje onih koji su pretrpili štetu od vakcina osigurava se nužnu ravnotežu između zaštite javnog zdravlja, koju nameće državna vlast, sa jedne i zaštite zagarantovanih prava svakog pojedinca, sa druge strane.
Detalji članka
Reference
Bevanda, M. (2007). Odgovornost za štetu izazvanu neispravnim proizvodom u hrvatskom i bosanskohercegovačkom pravu. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, 28 (1), 587-632.
Bikić, A. (2010). Posebni slučajevi objektivne odgovornosti. Godišnjak Pravnog fakulteta u Sarajevu. LIII, pp. 45-61.
Bikić, A. (2010). Naknada štete. Sarajevo: Pravni fakultet Sarajevo.
Commission Staff Working Document, Evaluation of Council Directive 85/374/EEC of 25 July 1985 on the approximation of the laws, regulations and administrative provisions of Member States concerning liability for defective product, SWD/2018/157 final. Dostupno na: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52018SC0157, pristupljeno: 03.08.2022.
Fairgrieve, D. Howells. (2007). Rethinking Product Liability: A Missing Element in the European Commissions Third Review of the European Product Liability Directive. The Modern Law Review, 70(6), pp. 962-978. https://doi.org/10.1111/j.1468-2230.2007.00672.x
Fondazione Rosselli. Analysis of the Economic Impact of the Development Risk Clause as provided by Directive 85/374/EEC on Liability for Defective Products, 2004. Dostupno na: https://unece.org/fileadmin/DAM/trade/wp6/SectoralInitiatives/MARS/slovakia_sep06/MARS/Fonazione%20Rosseli%20Analysis.pdf, pristupljeno 06.08.2022.
Đundić, P. (2009). Harmonizacija pravila o odgovornosti proizvođača u državama članicama EU i najvažnije odredbe Direktive o odgovornosti za proizvode s nedostatkom. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Novom Sadu, XLIII(2), pp. 457-473.
Ivaničević, K. (2012). Građanskopravna odgovornost proizvođačaza štetu od neispravnog proizvoda. Pravni zapisi, III(2), pp. 323-351.
Karanikić Mirić, M. (2017). Odgovornost proizvođača vakcine u praksi Evropskog suda pravde. Srpska politička misao, br. 4 god. 24, vol. 58, pp. 137-159. https://doi.org/10.22182/spm.5842017.7
Knol Radoja, K. (2018). Naknada štete prouzročene cijepljenjem. Zbornik Pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, vol. 39, br. 1, pp. 507-534. https://doi.org/10.30925/zpfsr.39.1.17
Mujović Zornić, H. (2016). Odgovornost za štetu od vakcina. Pravni život, br. 9, pp. 303-320.
Petrić, S., Bukovac-Puvača, M. (2008). Problem razvojnih rizika kod odgovornosti za neispravan proizvod. Zbornik radova Aktualnosti građanskog i trgovačkog zakonodavstva i pravne prakse, br. 6, pp. 208-223.
Petrić, S. (2001). Odgovornost proizvođača za štete od nedostataka na proizvodu u hrvatskom pravu i pravu Europske unije. Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu. 4(64), pp. 371-396.
Product Liability in the European Union - A Report for the European Commission, 2003, Lowells, European Commission Study, MARKT 2001/11/D. Dostupno na: https://ec.europa.eu/docsroom/documents/7106?locale=en, pristupljeno 06.08.2022.
Rajneri, E., Borghetti, J-S., Fairgrieve, D., Rott, P. (2018). Remedies for Damage Caused by Vaccines: A Comparative Study of Four European Legal Systems. European Review for Private Law, 1-2018, pp. 57-95. https://doi.org/10.54648/ERPL2018004
Radišić, J. (1989.) Odgovornost za štetu koju uzrokuje stvar sa nedostatkom, Pravni život, 1, pp. 17-26.
Slotte, P., Karlsson, L. C., Soveri, A. (2022). Attitudes towards mandatory vaccination and sanctions for vaccination refusal. Vaccine. Dostupno na: https://doi.org/10.1016/j.vaccine.2022.05.069 https://doi.org/10.1016/j.vaccine.2022.05.069
Vizner, B. (1978). Komentar Zakona o obligacionim odnosima. Zagreb: Narodne Novine
Vodič Suđenje u razumnom roku (2021.). Sarajevo: AIRE Centar i Ustavni sud Bosne i Hercegovine. Dostupno na: https://www.ustavnisud.ba/uploads/documents/vodic-sudjenje-u-razumnom-roku_1611845149.pdf, pristupljeno: 23.07.2022.
Wuyts, D. (2014). The Product Liability Directive - More then two Decades of Defective Products in Europe. Journal of European Tort Law, 5(1), pp. 1-34. https://doi.org/10.1515/jetl-2014-0001