Metodološke karakteristike istraživanja

Glavni sadržaj članka

Snežana Stojšin

Apstrakt

U radu je predstavljena metodologija istraživanja migracija međunarodnih studenata, odnosno (re)konstrukcije njihovih identiteta, opisane su faze istraživanja, kao i metodološke prepreke sa kojima smo se tokom rada na projektu susreli i načini na koje smo te metodološke prepreke prevazišli. Osnovu rada čini analiza karakteristika korišćenih metoda i uzorka na kojem su primenjeni. Tokom prikupljanja podataka primenjena su tri istraživačka metoda. Početni okvir istraživanja, preciznije definisanje osnovnih pojmova i njihovih dimenzija zasnovani su na rezultatima fokusgrupnih intervjua. Kvantifikacija rezultata je bila moguća nakon primene elektronskog upitnika u kojem su preciznije operacionalizovani osnovni pojmovi poput promene identiteta i karakteristika međunarodnih studentskih migracija. Poslednji metod kojim su prikupljeni podaci koji su rasvetlili nedovoljno istražene aspekte međunarodnih migracija studenata prilikom primene prva dva metoda, jeste naučni razgovor. Primenom naučnog razgovora korišćenjem osnove za razgovor zaokružen je proces prikupljanja podataka. U prikupljanju podataka uzorak je podeljen na četiri grupe ispitanika, odnosno studenata koji imaju međunarodno iskustvo studiranja duže od godinu dana. Prvu grupu činili su studenti iz Srbije koji studiraju u inostranstvu, a drugu oni koji su studirali van Srbije, a zatim se vratili u Srbiju ili otišli u neku drugu zemlju. I strani studenti podeljeni su u dve grupe: oni koji trenutno studiraju u Srbiji i oni koji su studirali u Srbiji, ali su se nakon studija vratili u zemlju porekla.

Detalji članka

Sekcija
Članci

Reference

Blasi, A. (1988). Identity and the development of the self. In: D. K. Lapsley et al. (eds.). Self, Ego, and Identity (pp 226-242), New York: Springer. https://doi.org/10.1007/978-1-4615-7834-5_11

Vesković Anđelković, M. (2024). Uticaj društvene pokretljivosti na rekonstrukciju identiteta međunarodnih studenta - slučaj Srbija. Sociološki pregled, 58 (2), 460-485. https://doi.org/10.5937/socpreg58-50455

Vesković Anđelković, M. i Vasojević N. (2023). (Re)konstrukcija identiteta visokoobrazovanih povratnika: slučaj Srbija. Sociološki pregled, 57 (4), 1074-1098. https://doi.org/10.5937/socpreg57-46750

Vesković Anđelković, M. & Vasojević N. (2023). (Re)construction of the identity of highly educated returnees: the case of Serbia. Sociološki pregled, 57 (4), 1074-1098. https://doi.org/10.5937/socpreg57-46750

Đurić, S. (2005). Metodologija fokusgrupnog istraživanja, Sociologija, 47 (1), 1-26. https://doi.org/10.2298/SOC0501001D

Liu, W. & Rathbone, A. (2021). The complexity of international student identity. Journal of Belonging, Identity, Language and Diversity, 5 (2), 42-58.

Mutavdžić, R. (2017). Identitet - od pojedinačnog do nadnacionalnog, Vojno delo, (7), 137-160. https://doi.org/10.5937/vojdelo1707137M

Nikolić, Z. (2016). Kolektivni identiteti i kolektivni pseudoidentiteti, Balkanske sinteze, 3, 37-57.

Petrić, J., Lukić, V. (2023). Prostorni identitet međunarodnih studenata i vezanost za grad. Sociološki pregled, 57 (4), 1099-1129. https://doi.org/10.5937/socpreg57-47024

Stojšin, S. (2014). Internet kao predmet istraživanja i/ili sredstvo za prikupljanje podataka - sa osvrtom na elektronski upitnik. U: D. Todorović, D., Petrović & D. Prlja (ur.) , Internet i društvo (str. 197-214). Beograd: Srpsko sociološko društvo i Institut za uporedno pravo; Niš: Filozofski fakultet.

Trajkov, I. & Arnaudova, S. (2011). Kriza identiteta kod adolescenata. U: D. Maliković (ur.), Međunarodni tematski zbornik Identitet i kriza identiteta (str. 37-48). Kosovska Mitrovica: Filozofski fakultet Univerziteta u Prištini.

Hale K., Rivas J. & Burke M. G. (2020). International students' sense of belonging and connectedness with US students: A qualitative inquiry. In: U. Gaulee, S. Sharma & K. Bista (Eds.), Rethinking education across borders (pp. 317-330). New York: Springer. https://doi.org/10.1007/978-981-15-2399-1_19