Through Theses on Medieval Literature: Thinking with Confessional Voices
Main Article Content
Abstract
This chapter aims to examine the role of identification as a foundational concept in the interpretive framework of Ksenija Atanasijević, specifically within the context of medieval (and) confessional literature. Atanasijević’s theses on medieval literature are dispersed across a range of essays, fragments, reviews and portraits, necessitating a comprehensive examination. To undertake this analysis, I will adopt the typology and theoretical foundations articulated by scholars Toril Moi, Rita Felski and Amanda Anderson in their post-critical study triptych Character. Three Inquiries in Literary Studies, which explores the reader’s perspective on literary characters. This approach marks a departure from formalistic literary analysis, wherein subjective inquiries in literature are tabooed. It is worth noting that Atanasijević’s work serves as a pre-formalist precursor to this approach. By introducing the concept of confessions within literature, Atanasijević foreshadows the idea of an implicit author. Employing this strategic framework, Atanasijević elevates medieval texts to the same level as canonical European literary works, spanning antiquity to modernism and encompassing various literary forms, including poetry and novels. By presenting her theses on medieval literature through the lens of feminist criticism, Atanasijević skillfully deconstructs stereotypical narratives about the Middle Ages.
Article Details

This work is licensed under a Creative Commons Attribution 4.0 International License.
References
Anderson, A., & Felski, R., & Moi, T. (2019). Character: Three Inquiries in Literary Studies. University of Chicago Press. https://doi.org/10.7208/chicago/9780226658834.001.0001
Ангушева, А., Атанасова, Д., & Бояждиев, А., & Гагова, Н., & Димитрова, М., & Йовчева, М., & Милтенова, А., & Славова, Т., & Стойкова, А., & Тасева, Л. (2009). История на българската средневековна литература. Изток-Запад.Изток-Запад.
Atanasijević, K. (2008). Žana Gazli. Sveta Tereza iz Avile, Pariz, 1927. In Vuletić, Lj. (Ed.), Ksenija Atanasijević. Etika feminizma (pp. 188–189).
Atanasijević, K. (2008). Sveta Tereza iz Avile kao spisateljka. In Vuletić, Lj. (Ed.), Ksenija Atanasijević. Etika feminizma (pp. 169–171).
Atanasijević, K. (2008). Knjiga legendi o najpopularnijoj francuskoj svetici i junakinji.
In Vuletić, Lj. (Ed.), Ksenija Atanasijević. Etika feminizma (pp. 206–211).
Atanasijević, K. (2008). Ispovedanje u književnosti. Savremenik: mesečni časopis. 28 (8/9), pp. 189–206.
Barać, S. (2015). Feministička kontrajavnost. Žanr ženskog portreta u srpskoj periodici 1920–1941. Institut za književnost i umetnost.
Башић, И. (2020). Фрагменти аутобиографије: концепт „трептавог саосећања” у Портретима жена Ксеније Атанасијевић. Bulletin of the Institute of Ethnography SASA, 68(2), 353–376.
Broome Saunders, C. (2009). Women Writers and Nineteenth-Century Medievalism. Palgrave Macmillan. https://doi.org/10.1057/9780230618572
Koh, M. (2015). “Majstorice mišljenja. Srpski feministički esej u međuratnom periodu.” Književna istorija, 157, pp. 209–232.
Kolarić, A. (2021). Periodika u feminističkoj učionici. Časopis „Ženski pokret” (1920–1938) i studije književnosti. Fabrika knjiga.
Lončarević, Katarina. (2021). Časopis Ženski pokret o Kseniji Atanasijević. Ženski pokret (1920–1938): zbornik radova. (pp. 323–339). Institut za književnost i umetnost.
Savić, S. (2020). Ksenija Atanasijević o Terezi iz Avile: skica za uporednu analizu.
Ksenija Atanasijević: o meni će govoriti moja dela. (pp. 176–190). Institut društvenih nauka.
Melve, L. (2017). Šta je srendji vek? Karpos.
Milinković, J. (2022). Ženska književnost i periodika: Misao (1919–1937) u kontekstu feminofilnih časopisa. Institut za književnost i umetnost.
Sekulić, N. (2020). Ksenija i Bruno. Ksenija Atanasijević: o meni će govoriti moja dela. (pp. 190–206). Institut društvenih nauka.
Svirčev, Ž. (2020). Srpska književnost u kritičko-esejističkoj interpretaciji Ksenije Atanasijević. Ksenija Atanasijević: o meni će govoriti moja dela. (pp. 290– 316). Institut društvenih nauka.
Zlatar, A. (2000). Ispovijest i životopis. Izdanja antibarbarus, Šijaković Maidanik, Đ. Žena u pokretu: članak Ksenije Atanasijević o Euripidovim junakinjama. Ženski pokret (1920–1938): zbornik radova. (pp. 339– 357). Institut za književnost i umetnost.